Arhiva vesti

„Gasprom njeft“ poklonio koncertni klavir Ruskom domu u Beogradu

16 јануара, 2019

Instrument je napravljen od više od 12 hiljada elemenata i u muzičkim krugovima slovi za obrazac koncertnog zvuka. Na ovaj način „Gasprom njeft“ se pridružio obeležavanju 85. godišnjice osnivanja Ruskog doma u Beogradu, najstarijeg stranog kulturnog centra. „Dugi niz godina “Gasprom njeft“ je najveći strani investitor u srpsku privredu. Osim toga, naša kompanija na teritoriji Srbije realizuje i projekte iz oblasti kulture, koji doprinose jačanju vekovnih veza i očuvanju zajedničkog nasleđa naše dve zemlje. Poklon Ruskom domu je naš doprinos daljem jačanju tih veza, koje se ogleda kroz pozivanje pijanista svetskog renomea, korišćenje ovog instrumenta na festivalu ruske muzike u Srbiji, koji svake godine uz našu podršku organizuje Emir Kusturica. Planiramo da prvi koncert na ovom klaviru u okviru pomenutog festivala održi Denis Macujev“ — istakao je Aleksandar Dibalj, član Izvršnog odbora „Gasprom njeft“-a. Program podrške kulturi i očuvanju istorijskog nasleđa je ključni pravac društvene odgovornosti u koji “Gasprom njeft“ ulaže u Srbiji. Između ostalog, kompanija je pomogla rekonstrukciju memorijalnog kompleksa „Ruski nekropolj“ i inicirala projekat oslikavanja kupole Hrama Svetog Save. Svake godine zajedno sa režiserom Emirom Kusturicom organizuje festival ruske klasične muzike. Osim toga, kompanija pomaže Ruskom centru za nauku i kulturu „Ruski dom“ u Beogradu. Ruski dom za nauku i kulturu „Ruski dom“ podignut je u Beogradu na inicijativu zajednice ruskih emigranata. Kralj Aleksandar I Karađorđević i Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Varnava podržali su njihovu ideju o osnivanju kulturnog centra u cilju očuvanja duhovnih veza sa Rusijom. Ruski dom koji je nazvan u čast imperatora Nikolaja II izgrađen je zajedničkim naporima za samo 1,5 godinu po projektu Vasilija Baumgartena, vojnog inženjera, bivšeg načelnika tehničke službe pri dobrovoljačkoj armiji generala Denikina. Svoje prve posetioce primio je 9. aprila 1933. godine. U Ruskom domu je radilo pozorište, gimnazija, osnovna škola, sopstveni izdavački centar i dva muzeja (muzej Nikolaja II i muzej ruske konjice). Ovde su bili smešteni i školska crkva Pokrova Presvete Bogorodice, ruski naučni institut, sportska sala i društvo ruskih književnika, umetnika i muzičara. U koncertno-pozorišnoj sali Ruskog doma održavale su se predstave Ruskog narodnog pozorišta i nastupali su Fjodor Šaljapin i čuveni „kurski slavuj“ Nadežda Plevicka. U Ruskom naučnom institutu radili su čuvena imena ruske emigracije: Petar Struve, Zinaida Gipius, Konstantin Balmont i Igor Severjanjin. Po broju knjiga i kulturnom značaju ispred biblioteke Ruskog doma je samo Turgenjevska biblioteka u Parizu, koja predstavlja najstariju biblioteku ruske emigracije. Danas Ruski dom nastavlja rad na jačanju prijateljskih, kulturnih i međunacionalnih veza između Rusije i Srbije, promociji ruskog jezika, ruske kulture i nauke. Svake godine se održavaju koncerti, izložbe, pozorišne i filmske predstave, konferencije, koje upoznavaju posetioce sa istorijom i životom savremene Rusije.